Linux, koristi to neko ovdije

[perica]

Koristi neko linux ovdje, totalno sam zbunjem tom silom distribucija, ima nekih iskustava ?

[gogo]

Koristimo, al evo čovjek ti je dosta dobro ovdije opisao iz jednog ugla stvar

Mnoštvo distribucija

Dakle, koji su to nedostaci Linuxa? Počnimo od zbrke sa distribucijama. Svakako je zgodno imati veliki broj distribucija na izbor, šarati sa mnogima da bi se na kraju skrasili sa "onom pravom". Ipak, (pre)veliki izbor koji nam je na raspolaganju najčešće donosi samo zbrku. Radili ste na nekoj Debian based distri, pohvatali sve konce i naučili sve bitno, da bi na kraju iz nekog razloga završili na Red Hat distri. Iznenađenje nastupa kada shvatite da većina vašeg do sada skupljenog znanja ovdje ne pomaže, vidite da su određene stvari drugačije riješene i da ponovno morate učiti obavljati iste stvari ali na drugačiji način.

Stotine raznih distribucija također su minus gledajući iz početničke perspektive. Iskusniji korisnici znaju koju odabrati i najčešće se drže mainstream distribucija, dok su početnici u brizi sa vječitim pitanjem; "koje linukse odabrati?". Da ne govorim kako nove LFS ili remaster distre iskaču preko noći; čini se kako danas svaki geek koji drži do sebe mora izdati vlastitu viziju Linuxa od koje koristi najčešće nema nitko, pa čak ni on sam.

Egzotični hardver

Hardver. Svaka stvarčica koja izađe iz kinesko-tajvanske-mega-produkcije na kutiji ponosno ističe naljepnicu "Windows XP ready" ili po novome "Windows Vista Ready". Uz to obavezno dolazi i CD sa driverima za istoimeni OS (ako je neko malo zvučnije ime, priloženi budu i driveri za OS X). A što je sa Linuxom?

Pozitivna stvar je da za veliki broj hardvera Linuxu ne trebaju dodatni driveri već sve radi out-of-the-box (mnogi se ugodno iznenade kada nakon instalacije Linuxa vide da je sav hardver uredno prepoznat i radi, uključujući chipset, zvučnu, mrežnu, grafičku karticu, wi-fi i dr. bez dodatne intervencije). U čemu je problem onda? Problem je u sitnom i egzotičnom hardveraju 1001 proizvođača koji se može kupiti na svakom koraku a košta doslovce kao kila banana. Web kamere, TV kartice, Smart Card čitači, wireless kartice, printeri, skeneri... you name it. Velika većina ima problema sa Linuxom; neki ne rade uopće, neki rade polovično a neki se daju podesiti uz puno muke i izgubljenih živaca. Stvari kao da idu nabolje (posebice što se tiče printera, skenera...) ali ipak kutija apaurina ne bi smjela biti accessorie potreban pri instalaciji i podešavanju. Možda ste sretnik (kao ja) čija jedinstvena kombinacija hardvera radi savršeno sa Linuxom, a opet - možda i niste. Znam da su za ovu situaciju krivi isključivo proizvođači hardvera, ali na kraju se ipak sve prebije na leđima Linuxa, odnosno na vašim leđima.


Linux kao platforma za igranje

Već i ptice na granama pjevaju da Linux nije platforma pogodna za igranje. Nije da nema potencijala (upravo suprotno), Linux je sposoban odraditi najzahtjevne OpenGL scene i pružiti vrhunske efekte kakve viđamo u današnjim komercijalnim igrama. Ali ne smijemo brkati mogućnosti sa trenutnim stanjem. Budimo realni, igre zaobilaze Linux kao život groblje; proizvođači igara jednostavno ne rade Linux portove iz jednostavnog razloga što im se to ne isplati.

Bilo je tu ljepih pokušaja tipa iD Software, raznih portova svih mogućih UT-ova, Quakeova plus još neki padobranac sa Linux portom. I to je to! Imamo i hrpu besplatnih open source igara najčešće temeljenih na nekoj verziji prerađenog Quake enginea iz 1999, interesantnih kao i sam engine. Linuxaši će vas često uvjeravati kako postoje stotine raznih Linux native igara koje ne samo da su zanimljive, već i besplatne. Entuzijazam brzo opadne nakon što isprobate većinu pa ih samo prosljedite djeci da igraju. A i djeca se brzo zasite.

Postoje i riješenja tipa CrossOver Games koja će na Linuxu zavrtiti vašu Windows igru manje ili više uspješno, češće ovo prvo. Zgodna stvarčica koju će s prezirom gledati svaki ozbiljniji gamer koji troši dane izvlačeći i posljednji FPS iz najnovije hit igre.


Arogancija okorjelih Linuxaša

linux insideUh, možda i najgora stvar na koju ćete naletjeti pri druženju sa Linuxom. Kažu da su dvije stvari beskonačne - Svemir i arogancija oldskul Linuxaša. Ne znam zašto je to točno tako, ali iskusni Linux korisnici se ponašaju kao da su uhvatili Boga za muda. Za bliske susrete treće vrste se morate dobro pripremiti i prethodno posuti pepelom. Zapamtite da oni sve znaju i da su uvijek u pravu a vama ako nešto nije jasno bolje se vratite na Windowse. Ipak, u zadnje vrijeme i ovdje stvari idu na bolje, ostarjeli geekovi netom prelaze na Solaris kuneći se kako je to OS budućnosti, dok Linux ostavljaju "početnicima" u računarstvu. Nevjerovatna iznimka je upravo naš forum, gdje se skupila vrhunska ekipa kojoj niti jedno pitanje nije smješno i uvijek su spremni pomoći bez pogovora. Ovim putem pozdravljam sve naše forumaše (mah mah) i čestitam im na strpljenu i toleranciji, prava ekipa otvorenog duha, nema šta.

Nedostaci koji to nisu

Postoje još neki "nedostaci" koji zapravo i nisu nedostaci već ih možemo pripisati neiskustvu novih korisnika. Recimo instaliranje programa: ljudi se zapetljaju sa svom silom dependencies-a, kompajliranjem i terminalom a ne znaju da Linux ima vjerovatno najbolje riješenu instalaciju programa kroz neki od ugrađenih paketnih upravitelja. Zamislite jedan veliki download portal ukomponiran u sami OS i dobijete instaliranje programa pod Linuxom. Jednostavnije zaista ne ide. Tu su i neki novi pojmovi sa kojima se ljudi prije nisu susretali. Kako je jedan kolega lijepo primjetio: terminal je film sa Tom Hanks-om, GNOME je nešto što živi na vašem travnjaku ili u šumi, dok KDE uopće nije niti riječ .


Zaključak

Eto, mislim da sam pokrio ono glavno i donekle vam uspio dočarati crnu stranu Linuxa. Sve su to neke stvari sa kojima ili možete ili nemožete živjeti, sva sreća eto pa svi imamo izbor. Budite mi dobri i do čitanja!

Autor: Ivan Galgoci

[Lotar]

Evo ješ malo materijala s neta:
Šta je LINUX ?
Linuks je dvojaki pojam, koji se koristi da označi operativni sistem Linuks, koji spada u najpoznatije primjere slobodnog softvera razvijanog putem otvorenog koda, ali i samo jezgro tog operativnog sistema.

Linuks se kao pojam ranije odnosio samo na jezgro Linuksa, jer uz njega kao dio operativnog sistema najčešće dolazi mnoštvo biblioteka i alata iz Projekta GNU, koji ne pripadaju projektu Linuks. U svakodnevnom govoru se međutim, ustalilo da predstavlja naziv za sve distribucije koje se baziraju na jezgru Linuks. Sklop jezgra i korisničkih alata se naziva distribucija, kojih trenutno postoji preko 300 različitih vrsta.

U početku, Linuks je bio razvijan i korišten uglavnom od strane pojedinaca entuzijasta. Od tada Linuks je pridobio podršku od mamuta iz informatičke industrije počev od IBM-a do HP-a, kao alternativa za vlasničke verzije Unix-a i MS Windows-a na polju servera.

Linuks takođe postaje sve popularniji kao operativni sistem za stolne računare. Poklonici i analitičari pripisuju ovaj uspjeh njegovoj nezavisnosti od dobavljača, niskim troškovima korištenja, bezbjednosti i pouzdanosti.

Linuks je u početku bio razvijen za Intel-ove 386 mikroprocesore a danas podržava mnoštvo arhitektura. Koristi se u aplikacijama u opsegu od stolnih računara do superkompjutera i sistema za ugradnju kao što su mobilni telefoni i video rekorderi.

Linuks je nastao kao akademski projekat Linusa Torvaldsa početkom devedesetih godina prošlog vjeka dok je još uvek studirao informatiku na univerzitetu u Helsinkiju, Finska[2]. Linus nije bio zadovoljan performansama tadašnjih operativnih sistema na postojećem hardveru odnosno nije bio zadovoljan performansama "MS Windows"-a i licencama vezanim za tadašnje UNIKS operativne sisteme.

Linus Torvalds

Linus je kompletan svoj rad, Linuks, objavio na Internetu gde su programeri i inženjeri iz cjelog sveta mogli da se pridruže razvoju.


Povjest Linuksa
_________________________________________________

Za Linusa Torvaldsa pisanje Linuks jezgre u početku je bio hobi, za vreme studija na Helsinškom univerzitetu u Finskoj. Torvalds je provobitno koristio Miniks, pojednostavljenu jezgru kojeg je napisao Endru Tanenbaum za potrebe predavanja iz dizajna operativnih sistema. Međutim, Tanenbaum nije podržavao proširivanje svog operativnog sistema, što je navelo Torvaldsa da napiše zamenu za Miniks. Iako je Miniks prvobitno bio potreban da bi se napisao i kompajlirao Linuks, Linuks sistem je ubrzo prevazišao Miniks po svojoj funkcionalnosti.

Prva verzija jezgra Linuksa je objavljena na Internetu 1991. pod oznakom 0.02, sa drugom verzijom koja je usljedila kratko posle toga. Od tada, programeri iz cjelog svjeta se priključuju projektu. Esej Erika S. Rejmonda Katedrala i bazar (The Cathedral and the Baazar) raspravlja o razvojnom modelu Linuksa i njemu sličnog softvera.

Povjest jezgra Linuksa je usko povezana sa povješću GNU-a, istaknutog projekta slobodnog softvera koga vodi Ričard Stalman. Projekat GNU je započet 1983. sa ciljem razvoja kompletnog operativnog sistema nalik Uniks-u, uključujići razvojne alate i korisničke aplikativne programe, u cjelosti od slobodnog softvera. Do izdavanja prve verzije Linuks jezgra, GNU projekt je napravio sve neophodne komponente ovog sistema osim jezgre. Torvalds i drugi rani razvijači Linuksa prilagodili su svoje jezgro tako da ono radi sa GNU komponentama i programima korisničkog okruženja da bi napravili u potpunosti funkcionalan operativni sistem. Linuks jezgro i operativni sistem su licencirani pod GNU-ovom općom javnom licencom (OJL) koja zahtjeva da se sve modifikacije izvornog koda i djela koja proisteknu iz njega takođe licenciraju pod OJL-om. Linus Torvalds je 1997. izjavio da je objavljivanje Linuksa pod OJL-om definitivno najbolja stvar koju je on ikada uradio.

Pingvin Tuks (Tux) je maskota Linuksa. Ime 'Linux' nije skovao sam Torvalds, već Ari Lemke, administrator na ftp.funet.fi, koji je tako nazvao direktorij iz koga je Linuks prvi put bio dostupan. Robna marka „Linux“ je vlasništvo Linusa Torvaldsa.

Distribucije
_________________________________________________

Razvijeno je više verzija Linuksa, među kojima su najpopularnije Slakver (Slackware), Debijan (Debian), Red Het (Red Hat), SuSE (SuSE), Mandriva (Mandriva), Ubuntu (Ubuntu), Džentu (gentoo) , Bek Trek (Back Track). U poslednjih nekoliko godina razvija se Linuks-Knopiks (Knoppix), verzija operativnog sistema koji nije potrebno instalirati na računar, već sistem radi direktno sa CD-a. Knopiks je prelazna varijanta Linuksa koja osim operativnog sistema sadrži i paket programa za kancelarijsko korišćenje (paralelan programima paketa Majkrosoft Ofis), programe za tehničko crtanje, rad sa slikama, paket multimedijalnog softvera za slušanje glazbe i gledanje filmova, i internet-pretraživač (Mozilla Firefox). Sam Knopiks se razvio u više pravaca, jer posjeduje ugrađenu pomoć za promjenu softvera koji se nalazi na CD-u, te je tako relativno jednostavno napraviti distribuciju Knopiksa za svoju specifičnu namjenu.

Napadi na Linuks
_________________________________________________

Zarazna popularnost je dovela do masovne upotrebe Linuksa u mrežnim i serverskim primjenama. Naravno, razlog nije samo što je besplatan već što je izuzetno pouzdan i izdržljiv. Oni koji su ga tada koristili nisu ni očekivali da bude privlačan i lak za upotrebu. Tražili su samo pouzdan operativni sistem pošto su svi Majkrosoftovi serverski proizvodi bili skupi.

Međutim, kada je počelo prilagođavanje izgleda i svih aspekata primjene za običnog korisnika, došlo je do čestih reakcija Majkrosofta, kao i autora Gnu softvera. Kampanja Majkrosoft je imala za cilj da prikaže Linuks kao sistem za koga se ne zna ko ga održava, koji nije ni rasprostranjen pa ga zato nijedan virus niti haker i ne napada i tako dalje[4]. U tom propagandnom ratu su se pojavljivale tvrdnje da Majkrosoft angažira nezavisne firme da potvrde kako je Linuks skuplji u upotrebi, da su sklopili ugovore o saradnji sa firmama koje će zauzvrat optužiti Linuks da je plagijat i ukradeni kod.

[perica]

Distribucije
_________________________________________________

Razvijeno je više verzija Linuksa, među kojima su najpopularnije Slakver (Slackware), Debijan (Debian), Red Het (Red Hat), SuSE (SuSE), Mandriva (Mandriva), Ubuntu (Ubuntu), Džentu (gentoo) , Bek Trek (Back Track). U poslednjih nekoliko godina razvija se Linuks-Knopiks (Knoppix)

ma to je sve ok, pročitao sam puno o tome već na netu al šta vi koristite, meni je to zasada čista zbunjola Ubuntu, Kubuntu i ko zna koliko još varijanti